petak, 29. studenoga 2013.
Računalni miš
Miš je ulazna jedinica na računalu koji pretvara pokret ruke u dvije dimenzije u pokret pokazivača na zaslonu računala.Izumitelj je Douglas Englebart.Naziv je dobio po tome što ima izgled i veličinu miša i dolazi od prijevoda engleske riječi "mouse".Obično ima dvije tipke, glavnu tipku i tipku za izbornik.Glavna tipka je lijeva tipka miša, a tipka za izbornik služi za odabir prečica i nalazi se sa desne strane.Glavna tipka se također zove i primarna tipka jer se najviše koristi.Većina miševa između tipki ima ugrađen kotačić za pomicanje da bi se olakšalo pomicanje po dokumentima i web-stranicama.Miš na računalo možemo spojiti žičnim ili bežičnim putem.
Sviđaju li vam se više ovakve vrste miševa?
a)
b)

c)
Ili više preferirate uobičajene oblike na koje smo navikli? Biste li kupili koji od gore navedenih miševa?
Softver
Softver je neopipljivi dio računala (engl.- soft znači meko, nježno) u kojeg se ubrajaju programi i podatci koji se nalaze na računalu, uključujući operacijski sustav, za razliku od mehaničkih i elektroničkih dijelova koji zajedno čine sklopovlje (engl.- hardware). Termin "softver" (engl.-software) prvi je rabio John W. Tukey 1957. godine.Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi bez softvera. Na hardveru (kao što je hard disk) se nalazi softver (kao što je operativni sistem), softver upravlja hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na RAM memoriju odakle se prosljeđuje procesoru koji izvšrava naredbe koje sadrži neki program (softver).
Softver obuhvaća sve programe koje imamo u memoriji računala.
Kako vrijeme odmiče, tako se pojavljuju nove inačice svakog kvalitetnog softvera (primjenjuje se ista logika kao i kod automobilske industrije). Kako tehnologija napreduje, ljudi je žele koristiti, a vole i redizajn starih stvari. Obično se programi označavaju brojevima u rastućem nizu (1.0, 2.0 itd.) Ponekad autori (proizvođači) neke programe odmah nazovu 2.0 ili 3.0, čime žele reći da su njihovi programi dobri i stabilni, jer su već davno prošli inačicu 1.0. Također se događa da se neki brojevi preskoče.
Koji je vama najbolji aplikativni softver?
Softver obuhvaća sve programe koje imamo u memoriji računala.
- sistemski softver su programi bitni za rad strojevine računala i pomažu u njegovu radu. Sistemski softver obuhvaća operacijski sustav,pokretače uređaja , dijagnostički softver, izbornik, itd.
- aplikacijski softver su programi koji izvršavaju po jednu ili više uskih zadaća. Tipične aplikacije su na primjer; baza podataka, računalna igra, obrazovni softver, itd.
- programski softver su programi koje programeri koriste za vrijeme stvaranja programa: obrađivač teksta, programi prevoditelji, ...
Kako vrijeme odmiče, tako se pojavljuju nove inačice svakog kvalitetnog softvera (primjenjuje se ista logika kao i kod automobilske industrije). Kako tehnologija napreduje, ljudi je žele koristiti, a vole i redizajn starih stvari. Obično se programi označavaju brojevima u rastućem nizu (1.0, 2.0 itd.) Ponekad autori (proizvođači) neke programe odmah nazovu 2.0 ili 3.0, čime žele reći da su njihovi programi dobri i stabilni, jer su već davno prošli inačicu 1.0. Također se događa da se neki brojevi preskoče.
Koji je vama najbolji aplikativni softver?
Apple i IBM
Pitanje vezano za IBM računala: ako imamo matičnu ploču koja je kompatabilna s Intelovim procesorom, možemo li na tu matičnu ploču staviti AMDov procesor?
![]() |
| IBM računalo |
![]() |
| Apple računalo |
Memorija
Ona služi za pamćenje podataka i programa. Dijeli se na privremenu (RAM-dostupna radna memorija) i trajnu (ROM- samo za čitanje, ali sadrži dio operativnog sustava) memoriju.
Trajna memorija se još može podjeliti na magnetske medije, optičke medije i flash memoriju.
Magnetski mediji
Građeni su kao disk koji je premazan tankim slojem magnetskog materijala što omogućuje upis podataka. To su hard diskovi, diskete (1,2-1,40 MG), magnetske trake i vrpce.
Optički mediji
CD- CD R, CD RW, CD ROM
DVD- DVD RW, DVD RAM, DVD ROM
Na njih podatke upisujemo laserom.
Flash memorija
Prijenosna memorija.
To su USB, MP3 i memorijske kartice.
Memorija ima kapacitet: 1KB=1024 BAYT, 1MB=1024 KB, 1GB=1024MB
Evo, ispričala sam vam ukratko o memoriji računala. Nadam se da shvaćate. Ako imate kakvo pitanje slobodno pitajte. Kakve memorije vi koristite?
Ona služi za pamćenje podataka i programa. Dijeli se na privremenu (RAM-dostupna radna memorija) i trajnu (ROM- samo za čitanje, ali sadrži dio operativnog sustava) memoriju.
Trajna memorija se još može podjeliti na magnetske medije, optičke medije i flash memoriju.
Magnetski mediji
Građeni su kao disk koji je premazan tankim slojem magnetskog materijala što omogućuje upis podataka. To su hard diskovi, diskete (1,2-1,40 MG), magnetske trake i vrpce.
Optički mediji
CD- CD R, CD RW, CD ROM
Na njih podatke upisujemo laserom.
Flash memorija
To su USB, MP3 i memorijske kartice.
Memorija ima kapacitet: 1KB=1024 BAYT, 1MB=1024 KB, 1GB=1024MB
Evo, ispričala sam vam ukratko o memoriji računala. Nadam se da shvaćate. Ako imate kakvo pitanje slobodno pitajte. Kakve memorije vi koristite?
Računalni virusi
Računalni virus je računalni program koji može ''zaraziti'' druge programe tako da u njih unese kopiju samog sebe. Virus se može prošitiri računalnim sustavom ili mrežom koristeći se ovlastima korisnika koji su zaraženi. Svaki program koji je zaražen postaje virus i tako zaraza raste.
Najveći računalni virusi su:
a) boot sektor virusi – napadaju Master boot sektor
b) parazitski – zaraze izvršne datoteke dodavanjem svog sadržaja u strukturu programa
c) svestrani virusi – napadaju boot sektore i izvršne programe
d) virusi pratioci – stvori .com datoteku koristeći ime već postojećeg .exe programa i ugradi u nju svoj kod
e) link virusi – u trenu inficiraju napadnuti računalni sustav može izazvati pravi kaos na disku
f) makro virusi – imaju mogućnost da sami sebe kopiraju, brišu i mijenjaju dokumente
Kako Vi znate da je vaše računalo zaraženo? I Koji antivirus koristite za zaštitu računala?
Najveći računalni virusi su:
a) boot sektor virusi – napadaju Master boot sektor
b) parazitski – zaraze izvršne datoteke dodavanjem svog sadržaja u strukturu programa
c) svestrani virusi – napadaju boot sektore i izvršne programe
d) virusi pratioci – stvori .com datoteku koristeći ime već postojećeg .exe programa i ugradi u nju svoj kod
e) link virusi – u trenu inficiraju napadnuti računalni sustav može izazvati pravi kaos na disku
f) makro virusi – imaju mogućnost da sami sebe kopiraju, brišu i mijenjaju dokumente
Kako Vi znate da je vaše računalo zaraženo? I Koji antivirus koristite za zaštitu računala?
Računalni virusi.
Računalne viruse bi najjednostavnije mogli definirati kao neki računalni program koji može ''zaraziti'' druge programe tako da u njih unese kopiju sebe. Baš kao pravi virusi.
Virusi su se proširili upravo zato jer to što zaraze zapravo postaje virus pa to dalje širi ''zarazu''. Računalni virusi se najčešće sastoje od dva djela: 1. dio omogućava razmnožavanje virusa - nazivamo ga i osnovni dio virusa, a 2. dio je nosiva komponenta koja može imati funkciju opasne ili bezopasne. Veoma često sadržava i treći dio koji ima dio za okidanje (trigger function) koja određuje vrijeme i kao i 2.dio nije obavezno.
Imamo nekoliko vrsta virusa, a to su: boot sektor virusi (napadaju Master boot sektor), parazitski (oni zaraze izvršne datoteke dodavanjem svog sadržaja u strukturu programa), svestrani virusi (kao i sama riječ govori oni napadaju i boot sektore i izvršne programe), virusi pratioci (oni tvore .com datoteku koristeći ime već postojećeg .exe programa i ugradi u nju svoj kod), link virusi (preko linka se dobiva određeni virus i preko njega se može uništiti disk i napraviti ogromna šteta na računalu) i posljednji su makro virusi (ti virusi imaju mogućnost da sami sebe kopiraju, brišu i mijenjaju dokumente).
To su neke veće podvrste virusa, ali dakle u te vrste ubrajamo viruse kao što je npr. 5lo.
Znate li koji virus predstavlja ova shema?!
Pretplati se na:
Postovi (Atom)





